„NE DIMI“ 31.01. – DAN BEZ DUVANSKOG DIMA

„Dan bez duvanskog dima“ osmišljen je sa ciljem skretanja pažnje na bolesti koje ova izuzetno loša navika uzrokuje.

Cilj našeg uključenja u ovu globalnu kampanju je da upoznamo ljude sa  štetnim uticajem duvanskog dima na zdravlje pluća prije svega, ali i na zdravlje drugih organa ljudskog organizma.
Pušenje predstavlja najveći faktor rizika po zdravlje i jedan je od najvećih javnozdravstvenih izazova u svijetu, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pušenje se najdikretnije povezuje sa 7,2 miliona smrti godišnje u svim zemljama svijeta. Posljedice pušenja utiču na živote ljudi u svim zajednicama jer, osim što dolazi do oštećenja zdravlja i uzrokovanja mnogobrojnih bolesti kod ljudi, pušenje se povezuje i sa velikim troškovima zdravstvene i socijalne zaštite te ima veliki uticaj i na nastanak siromaštva.

Poražavajući podatak mnogih studija je i da se, svake godine, povećava procenat pušača među školskom djecom i mladima, kako u BiH tako i u zemljama regiona. U Federaciji Bosne i Hercegovine sprovedeno je istraživanje na temu zavisnosti od  među zdravstvenim radnicima. Studija je uključivala 920 ljekara i medicinskih sestara, a rezultati su zabilježili 35% pušača među ispitanicima, od čega 28% puši svaki dan, a 7% ispitanika puši povremeno. Visoka prevalenca pušenja među zdravstvenim radnicima ukazuje na potrebe sistemskog pristupa u odvikavanju i prestanku konzumacije cigarata jer se radi o profesionalcima koji svojim ponašanjem daju primjer drugim ljudima, a sve u cilju očuvanja zdravlja.

KARCINOM PLUĆA I BRONHIJA
Najčešća maligna neoplazme čiji je uzrok duvanski dim je neoplazma bronhija i pluća (C34).  Karcinom pluća odgovoran je za više od dvije trećine smrtnih ishoda u svijetu. Izloženost pasivnom pušenju, kako kod kuće, tako i na radnom mjestu, povećava rizik od razvoja ovoga oboljenja. Prestanak pušenja smanjuje rizik od nastanka maligne neoplazme pluća čak za 50%.
Osim što utiče na razvoj karcinoma pluća i bronhija, pušenje prestavlja faktor rizika i za razvoj drugih malignih oboljenja, kao što su: karcinom prostate, debelog crijeva, hepatobilijarnog trakta, želuca, pankreasa, kao i karcinom dojke (posebno u ženskoj populaciji).

HRONIČNA OPSTRUKTIVNA BOLEST PLUĆA (HOBP)
Duvanski dim predstvalja vodeći uzrok nastanka hronične opstruktivne bolesti pluća. Rizik od razvoja ovoga oboljenja je posebno visok kod osoba koje počinju pušiti u ranoj mladosti jer duvanski dim značajno usporava razvoj plućnog tkiva.
Osim što doprinosi razvoju HOBP, pušenje doprinosi i nastanku astme ili doprinosi pogoršanju stanja kod pacijenata koji su već oboljeli što utiče na ograničenje aktivnosti i dovodi do invaliditeta.
Rani prestanka pušenja je najefikasniji tretman za usporavanje napretka bolesti kako hronične opstruktivne bolestio pluća tako i astme.

TUBERKULOZA
Tuberkuloza je bakterijsko oboljenje čiji je uzročnik bakterija Mycobacteriumtuberculosis. Najčešće zahvata plućno tkivo mada mogu da obole i drugi organi. To je oboljenje koje oštećuje i smanjuje funkciju pluća, a ukoliko je osoba koja oboli pušač duvanski dim dodatano doprinosi  plućnoj insuficijenciju. Hemijska jedinjenja koja se nalaze u sastavu duvanskog dima mogu izazvati latentnu (neaktivnu) infekciju tuberkuloze.

Posebano želimo istaći opasnost konzumiranja duvana i svih duvanskih proizvoda u period trudnoće i laktacije.
Dojenčad izložena toksinima duvanskog dima, bilo da je majka aktivni pušač ili je izložena pasivnom pušenju, može dovesti do smanjenja rasta i razvoja plućnog tkiva što rezultuje smanjenom funkcijom pluća. Bebe izložene pasivnom pušenju imaju povećan rizik od razvoja čestih infekcija donjih disajnih puteva, bronhitisa i astme.
Procjenjuje se da u svijetu oko 165 hiljada djece umre prije pete godina života od infekcija donjih disajnih puteva uzrokovanih pasivnim pušenjem. Česte infekcije bronhija i pluća u ranom djetinjstvu povećavaju rizik od razvoj hronične opstruktivne bolesti pluća u odraslom dobu.