ŠTA JE HIV?

Virus humane imunodeficijencije odnosno HIV (Human Immunodeficiency Virus) je virus koji napada ćelije imunog sistema čineći tako ljudski organizam podložnijim različitim infekcijama i bolestima.
Prenosi se kontaktom preko određenih tjelesnih tečnosti osobe koja je HIV pozitivna, a najčešće se prenosi seksulanim nezaštićenim odnosom ili kroz dijeljenje  pribora (igla) za ubrizgavanje psihoaktivnih supstanci. Takođe, HIV se može prenijeti sa zaražene majke na dijete tokom trudnoće ili dojenja (laktacije).
Ukoliko se ne liječi HIV može dovesti do bolesti koja se naziva AIDS (sindrom stečene imunodeficijencije).
Jednom kada se oboli od HIV infekcije ta infekcija je doživotna jer još uvijek ne postoji efikasan lijek. Međutim, dostupan je efikasan tretaman oboljelih od HIV-a, a taj tretman se zove antiretrovirusna terapija (ART). Ukoliko se lijek uzima po šemi kako je propisano može se smanjiti koncentracija virusa u krvi (virusno opterećenje). To je takozvana supresija virusa. Osobe koje su HIV pozitivne i koje uzimaju svoju terapiju baš onako kako je propisano i na taj način održavaju nisku koncentraciju virusa u krvi mogu živjeti dug i zdrav život i neće prenijeti virus svojim HIV negativnim partnerima seksulanim putem.

HIV se ne može prenijeti:

• Uobičajenim međuljudskim kontaktima, rukovanjem, grljenjem ili razgovorom;
• Šmrcanjem, kašljanjem ili kihanjem niti kontaktom kože sa suzama i slinom;
• Korišćenjem javnih wc-ova, bazena ili sauna;
• Preko posuđa i pribora za jelo, čaša, peškira ili posteljine;
• Preko predmeta poput slušalica u javnim telefonskim govornicama, novcem, ručkom u vozu, tramvaju ili autobusu;
• Frizerskim i kozmetičkim tretmanima i
• Putem domaćih ili divljih životinja niti ubodom insekata.

Koji su simptomi HIV-a?

Kod infekcije HIV-om nema karakterističnih simtoma bolesti. U akutnoj fazi HIV infekcije, tri do šest nedjelja od zaražavanja, mogu se javiti povišena temperatura i bolest koja je slična gripi ili infektivnoj mononukleozi.  Rani simptomi zaraze HIV-om su: povišena tjelesna temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima, grlobolja, mučnina, gubitak apetita, osip te uvećanje limfnih čvorova. Ovi simptomi se mogu javiti u mnogim drugim bolestima.

Šta je AIDS (Sindrom stečenenog nedostatka imuniteta)?
AIDS je kasna faza HIV infekcije koja se javlja kada je imuni sistem teško oštećen zbog virusa, pa kod oboljelog dolazi do teških zaraza mikroorganizmima, tumora  pa i smrti. Od zaraze HIV-om do početka AIDS-a može proći više godina (prosječno oko 10 godina) i za to vrijeme zaražena osoba ne mora imati simptome, može se osjećati zdravo, ali nesvjesno može prenositi virus na druge.
U SAD-u većina ljudi ne razvije AIDS jer uzimaju propisanu terapiju i na taj način zaustavljaju napredovanje bolesti. Parametar koji predstvalja pokazatelj nastanka AIDS-a su CD4 ćelije.
Ukoliko je broj CD4 ćelija < 200 ćelija/mm³ krvi smatra se da je osoba sa HIV-om napredovala u AIDS.

Kako da znamo da li imamo HIV?
Jedini način da sa sigurnošću saznate da li imate HIV je da se testirate.
Testiranje je veoma jednostavno, možete ga potražiti u skoro svim zdravstvenim ustanovama.
Ukoliko ste pozitivni na testu potrebno je da se javite svom ljekaru kako bi se sprovele sve potrebne procedure i kako biste sa terapijom počeli što prije.

Ovogodišnji slogan za obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a je:

 ‘’Svjetski dan borbe protiv AIDS-a 35: Zapamtite i posvetite se’’

Ovaj godišnji događaj služi kao podsjetnik na globalnu borbu za okončanje predrasuda povezanih sa HIV pozitivnim osobama, prilika da se oda počast onima koje smo izgubili i način da se pošalje poruka kako HIV ne predstvalja prijetnju javnom zdravlju.
Ove godine po 35. put se ističe značaj svijesti o ovom oboljenju i od 01 decembra 1988. godine, kada je po prvi put obilježen dan AIDS-a, postignut je značajan napredak u rješavanju problema i HIV-a i AIDS-a jer se, zahvaljujući napretku medicine, došlo do novih saznanja u liječenju, ali i u prevenciji ove virusne infekcije.