Njemački ljekar Robert Koch je, 24. marta 1882. godine, otkrio uzročnika tuberkuloze, nazvanog po njemu Koch-ov bacil. Stotinu godina kasnije, 1982. godine, Međunarodna unija za borbu protiv tuberkuloze i drugih plućnih bolesti (IUATLD), predložila je da se 24. mart proglasi Svjetskim danom borbe protiv tuberkuloze kako bi se, globalno, širila svijest o tome da je tuberkuloza i danas veliki javnozdravstveni problem. Svjetska zdravstvena organizacija i mnoge druge organizacije koje se, pored ostalog, bave zdravljem ljudi 1996. godine pridružile su se IUATLD-u kako bi povećale svijest stanovništva o ovoj bolesti i njenim posljedicama.
Kao što je Koch, prije više od 140 godina, zaključio tuberkuloza je zarazna bolest uzrokovana bacilom tuberkuloze, Mycobacterium tuberculosis. Ovaj bacili prvenstveno inficira pluća, ali putem krvi može dospjeti i u druga tkiva i organe (bubrege, kožu, mozak, plućnu maramicu, limfne čvorove, kosti, probavni trakt,…) i jedan je od deset glavnih uzročnika smrtnosti u svijetu te vodeći uzrok smrti kada su u pitanju zarazne bolesti.
Bolest će razviti oni koji imaju neki od faktora rizika poput starijih osoba, dijabetičara, ovisnika o alkoholu, nikotinu i drogama, oboljeli od hronične bubrežne bolesti i malignih bolesti, osobe smanjene tjelesne težine, osobe sa poremećajem imunološkog sistema, pacijenti koji provode dugotrajnu imunosupresivnu terapiju, transplantirane osobe te oboljeli od HIV-a i druge imunokompromitirane osobe.
U 90% slučajeva obolijeva od plućne tuberkuloze pri čemu se razvija kašalj, bolovi u prsima, povišena tjelesna temperatura, iskašljavanje sukrvice i/ili krvi, opšta slabost, prekomjerno zamaranje, gubitak apetita i tjelesne mase. Bolest se prenosi kapljičnim putem, ali većina osoba koje udahnu bakteriju i inficiraju se uspjevaju da se izbore protiv širenja bakterije. Najveća vjerovatnoća je da će se inficirati osobe koje su dugotrajno u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom.
Liječenje uz kontinuirano praćenje pacijenta traje najmanje šest mjeseci, a uključuje kombinaciju antibiotika. Neodgovarajuće liječenje, bilo nedovoljno dugo, bilo neodgovarajućom kombinacijom lijekova, uzrokuje stvaranje sojeva bakterija otpornih na uobičajene antituberkulotske lijekove i pojavu tzv. rezistentne tuberkuloze. Danas je višestruko rezistentna tuberkuloza veliki javnozdravstveni problem jer je uspjeh njenog liječenja znatno niži (oko 50%) u odnosu na “običnu” tuberkulozu koja je osjetljiva na postojeće lijekove (prosječna uspješnost liječenja je oko 75%).
Četvrtina svjetske populacije je zaražena Mycobacterium tuberculosis, a kod oko 5-10% inficiranih osoba sa latentnom infekcijom ona će se pretvoriti u aktivnu tuberkulozu. Ispravna dijagnoza i liječenje latentne tuberkulozne infekcije su važni u okončanju epidemije tuberkuloze. Trenutne metode za dijagnostikovanje latentne tuberkulozne infekcije, kao što su tuberkulinski kožni test i test oslobađanja interferona-gama imaju nedostatke.
Vakcinacija protiv tuberkuloze je obavezna odmah po rođenju. Pruža zaštitu od tuberkuloze kod djece, ali nije efikasna kod plućne tuberkuloze odraslih
Iako je bolest danas izlječiva još uvijek se, i pored velikih napore, vidi velika bitka u pokušaju da se pronađu, liječe i izliječe svi oboljeli od ove bolesti pa tako u svijetu oko devet miliona ljudi, koji, godišnje, obole od tuberkuloze njih trećina promakne zdravstvenom sistemu. Najviše oboljelih dolazi iz izrazito siromašnih zemalja Afrike i jugoistočne Azije, ali i iz posebno ranjivih marginalizovanih kategorija poput migranata, izbjeglica, beskućnika, zatvorenika, etničkih manjina i ovisnika o drogama. Evropa zauzima poslednje mjesto po broju oboljelih od tuberkuloze (3% ukupno oboljelih u svijetu).
U Bosni i Hercegovini, prema podacima Globalnog izvještaja Svjetske zdravstvene organizacije o tuberkulozi za 2021. godinu, evidentirano je 357 oboljelih, od toga 322 nova slučaja. Oko 80% oboljelih je imalo plućnu tuberkulozu, a najveći broj oboljelih od tuberkuloze su bile osobe starosti 65 godina i više, više muškog pola.